Planirate dati državi da vam iznajmi stan? Ovo morate znati: Evo što s namještajem

Do subote je u javnom savjetovanju prijedlog odluke o donošenju Programa priuštivog najma. Riječ je o jednom od ključnih dokumenata u novostvorenoj stambenoj politici RH, kojim se nastoji s jedne strane zadovoljiti potražnja za priuštivim stambenim prostorom velikog broja građana, a s druge strane na tržište staviti procijenjenih 600.000 praznih nekretnina.

Priuštivi najam bit će namijenjen osobama koje nemaju riješeno stambeno pitanje niti posjeduju stambenu nekretninu, onima s minimalnim do prosječnim prihodima, mladim osobama i obiteljima, osobama s invaliditetom te osobama koje se bave deficitarnim zanimanjima.

Oni će moći živjeti u nekretninama u državnom vlasništvu ili u onima koje njihovi vlasnici prepuste državi, odnosno Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), na zastupanje tijekom perioda ugovorenog najma, piše tportal.

Ide li uz nekretninu i namještaj?

Država je već počela uređivati nekretnine koje će dati u najam, a sličnu obvezu imaju i najmodavci koji budu sudjelovali u ovom programu. U njemu, naime, stoji da se vlasnici koji s APN-om popišu ugovor o priuštivom najmu obvezuju dovesti nekretninu u uporabljivo stanje u roku od šest mjeseci.

Pod tim se podrazumijevaju popravak ili zamjena stolarije, oblaganje zidova i podova, bojenje, sređivanje sanitarija ili grijanja. No to nije jedini trošak.

APN, naime, u pravilu ne daje u najam nekretnine u kojima se nalazi namještaj, osim kuhinjskih elemenata i bijele tehnike. Stoga bi vlasnici prije davanja u najam trebali isprazniti svoje stanove ili kuće, pogotovo zato što APN ne odgovara za nastalu štetu, već obvezuje najmoprimce da vode računa i redovito održavaju nekretninu.

Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine već su naglasili da stanodavci imaju pravo na naknadu za priuštivi najam, a ona bi se isplaćivala u dvije rate. Tako bi 60 posto ukupne svote bilo isplaćeno odmah nakon predaje nekretnine APN-u, a preostalih 40 posto nakon isteka polovice ugovorenog razdoblja, odnosno nakon nekoliko godina. Sveukupno naknada može iznositi i nekoliko desetaka tisuća eura.

Prava i obveze vlasnika

No da bi vlasnici došli do tog novca, najprije trebaju potpisati ugovor s APN-om. Prije toga moraju dostaviti dokumentaciju kojom dokazuju ispunjavanje brojnih uvjeta. Prvi dokument je iskaz interesa za javljanje na javni poziv kojim će APN utvrditi listu raspoloživih nekretnina.

Uz to, trebaju dostaviti preslike osobne iskaznice vlasnika, odnosno odgovorne osobe u tvrtki ako je tvrtka vlasnik stana, zatim zemljišnoknjižnog izvatka ili izvatka iz knjige položenih ugovora, uporabnu dozvolu ili rješenje o izvedenom stanju nekretnine, fotografije kojima se dokazuje da je nekretnina uporabljiva, račune za pričuvu za dva mjeseca prije prijave na javni poziv, dokaz da nekretnina nije korištena više od dvije godine, što mogu biti i računi koje im je poslao HEP, te dokaze da nekretnina nije bila oštećena u potresu ili da je konstrukcijski obnovljena.

Obveze stanara

Najmoprimci mogu odabrati najviše tri grada ili općine u kojima žele živjeti, s time da će APN poštivati redoslijed odabranih jedinica lokalne samouprave.

Pravo na priuštivi najam podrazumijeva i obvezu plaćanja priuštive najamnine, a koja se računa kao 30 posto ukupnog prihoda priuštive obitelji umanjena za troškove režija i održavanja. Ti se troškovi računaju po iznosu od 2,50 eura po četvornom metru, a iznos najamnine ne smije biti manji od dva eura po kvadratu.

Stoga su najmoprimci dužni u siječnju dostaviti APN-u potvrdu Porezne uprave o ukupno ostvarenim prihodima (vlastitima i članova uže obitelji) u prethodnoj godini. Ako prihodi porastu za više od 15 posto mjesečno, najmoprimci su to dužni prijaviti APN-u u roku od 30 dana, kao i ako im prihodi padnu za 10 ili više posto.

APN može otkazati ugovor s najmoprimcem ako on ili članovi njegove obitelji uzrokuju štetu u stanu ili zajedničkim dijelovima zgrade, obavljaju djelatnost mimo ili bez suglasnosti, ne održavaju nekretninu, ne plaćaju priuštivu najamninu, krše kućni red, rade izmjene na ugrađenoj opremi bez suglasnosti vlasnika, daju nekretninu u podnajam, ne dopuste djelatnicima APN-a provjeru nekretnine, ako su prestali koristiti nekretninu više od tri mjeseca te ako se nekretninom koriste osobe koje nisu navedene u ugovoru ili je najmoprimac dostavio lažne podatke i izjave, piše tportal.

U slučaju smrti najmoprimca, APN može sklopiti ugovor o najmu stambene nekretnine pod istim uvjetima s bračnim ili izvanbračnim drugom, životnim partnerom ili neformalnim životnim partnerom, odnosno članom uže obitelji, ako je u vrijeme smrti najmoprimca stvarno boravio u stambenoj nekretnini, imao prijavljeno prebivalište na toj adresi te je bio naveden u ugovoru o najmu stambene nekretnine. Zahtjev za sklapanje ugovora podnosi se APN-u u pisanom obliku u roku od 90 dana od dana smrti najmoprimca.